Sramni odnos vrha vlasti prema spomeniku kulture

Sramni odnos vrha vlasti prema spomeniku kulture

Nedavno je aktuelni premijer u jednoj televizijskoj emisiji ponovo obelodanio nešto što je prethodne godine nagovestio pojedinim medijima. Sa neskrivenim zadovoljstvom i kontrolisanim ushićenjem izjavio je da će „prekoputa“ zgrade Vlade u Ulici kneza Miloša biti podignut velelepni spomenik Stefanu Nemanji, kao i muzej srpskog srednjeg veka. Izgledalo je da je namerno izbegao da pomene tačnu lokaciju na kojoj je izgradnja planirana. Pretpostavka je da je to oćutao da ne bi u jeku kampanje za izbore za predsednika države izazvao pojačani gnev i revolt stručne javnosti i građana koji poštuju kulturnu  baštinu svoga grada. Lokacija je zgrada “A“ kompleksa Generalštaba u Ulici kneza Miloša, životno delo arhitekte Nikole Dobrovića.

Naime, Vlada je u septembru prethodne godine donela odluku da se zgrada “A“ koja pripada kompleksu Generalštaba poruši, iako je pre dve godine jedan  deo  zgrade bio saniran, uz  utrošak velikih sredstava građana. Razlog za ovakvu odluku Vlade da se sve poruši, pa i ono što je sanirano, navodno je opasnost koju ova zgrada, oštećena prilikom bombardovanja, predstavlja za građane i saobraćaj. Aktuelni ministar odbrane je izjavio da se prilikom  konsultacije sa stručnjacima došlo do najjeftinijeg rešenja, a to je rušenje zgrade. Najskuplje rešenje bila bi rekonstrukcija objekta, kako je rekao, jer bi zahtevala ogromna sredstva, kojih nema. Aktuelni ministar je verovatno zaboravio ili ne zna da se kulturna dobra, a kojima  pripada i pomenuta zgrada, vrednuju po posebnom i drugačijem vrednosnom sistemu u odnosu na obične nekretnine.

Koliko je poznato, nijedna meritorna institucija po pitanju rekonstrukcije zgrade i zaštite nije  bila konsultovana. Stvarni razlog rušenja zgrade „A“ kompleksa Generalštaba, sagrađenog  šezdesetih godina dvadesetog veka u tradiciji moderne i proglašenog za spomenik kulture, morao bi da se obrazloži stručnoj javnosti i građanima sa jasnom i neoborivom argumentacijom, na bazi urađenih analiza i proračuna, izrađenih od strane merodavnih institucija. Ozbiljna država ne ruši olako svoje kulturno blago.

Na osnovu iznetog, stiče se utisak da se iza odluke Vlade o rušenju zgrade „A“najverovatnije krije lična želja još uvek aktuelnog premijera, potpomognuta iz redova vrha vlasti. Ovo nije jedini primer da on sprovodi svoje arhitektonske i urbanističke snove, ignorišući struku. Uvaženi arhitekta Dragoljub Bakić je u jednom obraćanju javnosti povodom projekta „Beograd na vodi“ i bahatog ponašanja vlasti, izrekao jednu istinu (citat): „Nekoliko njih sa vrha vlasti se ruga građanima i arhitektama“.

Ove godine se obeležava pedeset godina od smrti profesora Nikole Dobrovića, jednog od najznačajnijih srpskih arhitekata, nekadašnjeg člana Kraljevske akademije arhitekata u Londonu i dobitnika Oktobarske nagrade. Ostaće u sećanju njegovih studenata nadahnuto predavanje održano na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, o njegovom najznačajnijem i jedinom delu, izgrađenom u Beogradu. Govorio je svojim studentima da je prilikom projektovanja zgrada „A“ i „B“, koje svojim kaskadnim formama na raskršću dve glavne ulice vizuelno otvaraju pogled ka Slaviji, imao viziju kanjona Tare.

Autor ovih redova se pita da li naši aktuelni vlastodršci, pre nego što donesu neku važnu odluku za grad, znaju da postoji Zakon o kulturnim dobrima, čiji član 32, tačka 2. kaže:

Sopstvenik ne sme da:

2) raskopava, ruši, prepravlja, preziđuje ili vrši bilo kakve radove koji mogu narušiti svojstva  kulturnog dobra bez utvrđenih uslova i saglasnosti nadležnog organa.

Nadležni organ je Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.

Pre nekoliko dana pomenuti Zavod je jednom dnevnom listu na pitanje o rušenju zgrade “A“ dao zvaničan odgovor, u kome se kaže da se prihvataju isključivo intervencije u cilju rekonstrukcije i vraćanja objekta u prvobitno stanje.

Nadajmo se da će Zavod ostati dosledan svojoj izjavi i da neće pod nečijim pritiskom pribeći „skidanju zaštite“ sa ovog znamenitog spomenika kulture, koji zauzima zasluženo mesto u istoriji srpske i jugoslovenske arhitekture.

Nadzor za sprovođenje Zakona o kulturnim dobrima obavlja Ministarstvo nadležno za poslove kulture. Ministarstvo se još nije javno izjasnilo po pitanju odluke Vlade o rušenju zgrade „A“ kompleksa Generalštaba.

Autorka:  Ganja Bajčetić dia, Resorni odbor za urbanizam GO Nove stranke Beograd

mm

Press služba

Leave a Reply

Close