SluÄaj „Gondola“ vidno pokazuje da je beogradska vlast odluÄila da strategiju turistiÄkog razvoja grada zasniva na devastaciji kulturnog nasleÄ‘a. O bezumnom i besmislenom ataku na kulturno istorijsku i prostornu celinu od izuzetnog znaÄaja za prestoni grad i državu, nazvanu „Beogradska tvrÄ‘ava“, izgradnjom kabinske žiÄare, takozvane gondole, mnogo toga je u javnosti izreÄeno i napisano sa opravdanom gorÄinom.
Kao dosta puta do sada, gradska vlast je pokazala spremnost da manipuliÅ¡e odredbama planskih dokumenata radi sprovoÄ‘enja i ostvarenja zacrtanog projekta,uz saglasnost državnog vrha, a bez saglasja graÄ‘anstva. Planski osnov za izradu Plana detaljne regulacije za gondolu Kalemegdan- Ušće Gradske opÅ¡tine Stari grad i Novi Beograd (PDR) predstavljaju dva planska dokumenta: Generalni urbanistiÄki plan Beograda (GUP) , od 07.03.2016. godine i Plan generalne regulacije graÄ‘evinskog podruÄja sediÅ¡ta jedinice lokalne samouprave- grad Beograd ( celine I - XIX) (PGR), od 23.03.2016. godine. Odredba GUP-a u odeljku o saobraćaju, koja se odnosi na razvoj komplementarnih vidova saobraćaja, uspinjaÄa, liftova, pokretnih stepeniÅ¡ta i žiÄara, citat: „ na lokalitetima koji pored prirodnih dispozicija za razvoj imaju i pozitivne saobraćajne efekte kao i uticaj na turistiÄku ponudu grada kao npr. povezivanje savskog i dunavskog priobalja sa Terazijskim grebenom“, ne precizira decidno lokalitet za žiÄaru.
Odredba PGR-a, izglasanog samo osamnaest dana kasnije iste godine, precizira lokalitet za izvoÄ‘enje komplementarnog vida saobraćaja, odnosno žiÄare, citat: „Zabranjuje se postavljanje dalekovoda, žiÄanih sajli za alternativni prevoz i rekreaciju naroÄito u podnožju „Beogradske tvrÄ‘ave“ i u njenim Å¡irim razmerama i akvateritorijalnim vodama“ IgnoriÅ¡ući odredbe GUP-a, koje se odnose na nepokretna kulturna dobra ( taÄka 2.4.1.) i koje propisuju da se graditeljsko nasleÄ‘e Beograda Å¡titi primenom mera definisanim Zakonom o kulturnim dobrima ( Sl.gl. RS. br. 71/94), gde se u Älanu 54, taÄka 5). tog Zakona odreÄ‘uju mere zaÅ¡tite koje obuhvataju „ograniÄenja, odnosno zabrane izvoÄ‘enja odreÄ‘anih graÄ‘evinskih radova u okviru zaÅ¡tićene okoline kulturnog dobra“, gradska vlast da bi sprovela odluku o izgradnji kabinske žiÄare, donosi Plan detaljne regulacije za gondolu Kalemegdan - Ušće Stari grad i Novi Beograd ( PDR) 02.07.2018. godine, ne poÅ¡tujući pomenuti Zakon.
ManipuliÅ¡ući javnošću izjavom da je donoÅ¡enje PDR-a proisteklo navodnom meÄ‘usobnom neusaglaÅ¡nošću GUP-a i PGR-a , pozivajući se na Älan 33. važećeg Zakona o planiranju i izgradnj koji glasi: „Dokumenti prostornog i urbanistiÄkog planiranja moraju biti usaglaÅ¡eni tako da dokument užeg podruÄja mora biti u skladu sa dokumentom Å¡ireg podruÄja,“ gradska vlast je namernim pogreÅ¡nim tumaÄenjem ovog Älana Zakona, obmanula svekoliku javnost da bi postigla zacrtani cilj. Na osnovu usvojenog PDR-a i podnete dokumentacije, Ministarstvo za graÄ‘evinarstvo, saobraćaj i infrastrukturu je 01.04.2019. godine donelo ReÅ¡enje o graÄ‘evinskoj dozvoli, kojim se dozvoljava investitoru Republici Srbiji – JP „SkijaliÅ¡te“ Beograd i sufinansijeru Grad Beograd izvoÄ‘enje pripremnih radova za izgradnju stanice „Kalemegdan“.
Koliko se aktuelna vlast, kako na gradskom nivou tako i na republiÄkom, ponaÅ¡a neodgovorno zanemarujući odredbe definisane republiÄkim zakonima, pokazuje nipodaÅ¡tavanje Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu ( Sl.gl. RS br.36/2009). Ministarstvo za zaÅ¡titu životne sredine, na osnovu Älana 3. pomenutog Zakona, izdalo je ReÅ¡enje na zahtev nosioca projekta ( JP „SkijaliÅ¡te“ Beograd ) 25.02.2019. godine, kojim se utvrÄ‘uje da je potrebna procena uticaja na životnu sredinu projekta kabinske žiÄare Ušće- Kalemegdan i kojim se istovremeno utvrÄ‘uje obim i sadržaj Studije o proceni uticaja na životnu sredinu.Koliko je poznato, Studija joÅ¡ nije uraÄ‘ena, iako je trebalo da bude uraÄ‘ena u postupku pribavljanja dozvole za izvoÄ‘enje ( Älan 18. Zakona) i shodno Älanu 5. Zakona koji propisuje da nosilac projekta ne može pristupiti izgradnji i izvoÄ‘enju projekta bez saglasnosti nadležnog organa ( komisija
Ministarstva za poslove zaÅ¡tite životne sredine) na Studiju o proceni uticaja. Studija o proceni uticaja treba da prikaže parametre kvaliteta vode i vazduha, klimatske karakteristike, procenat zauzeća zelene povrÅ¡ine izgradnjom objekta stanice, broj i karakteristike stabala koja bi morala biti poseÄena zbog planirane trase, uticaj izgradnje na obuhvat vizura koje su zaÅ¡tićene Kartom trajnih dobara Beograda, jaÄinu zvuka koji proizvodi motor postrojenja, oÄekivane emisije pri radu hidrauliÄnog motora, fiziÄki uticaj izgradnje na kulturno dobro „Beogradska tvrÄ‘ava“, mere zaÅ¡tite životne sredine i monitoring. Kao Å¡to se iz izloženog može zakljuÄiti, seÄa stabala na lokaciji Kalemegdanskog parka nije smela da se izvrÅ¡i pre izraÄ‘ene i odobrene Studije o proceni uticaja. Zbog svih nezakonitosti i propusta , kao Å¡to je poznato, Reguralni institut za obnovljive izvore energije i zaÅ¡titu životne sredine ( RERI ) žalio se Upravnom sudu koji je 19.04.2019. godine doneo ReÅ¡enje da se pripremni radovi ne smeju nastavljati dok se ne donese konaÄna odluka o zakonitosti graÄ‘evinske dozvole. Zamenik gradonaÄenika se umesto retko vidljivog gradonaÄelnika obratio graÄ‘anima i izjavio joÅ¡ jednu neistinu da se radi o privremenom zaustavljanju radova na arheoloÅ¡kim istraživanjima, a ne na pripremnim radovima na izgradnji gondole, iako to u ReÅ¡enju suda nigde ne piÅ¡e.
Pretpostavka mnogih graÄ‘ana i dela struke je da bi procena uticaja izgradnje gondole na životnu sredinu, mogla dati negativne rezultate po kulturno istorijsku celinu „Beogradska tvrÄ‘ava“, te se jedino tako može protumaÄiti izhitreno izglasavanje u SkupÅ¡tini Republike Srbije, omiljenog od strane vlasti „lex specialis“-a, u vidu Zakona o izmenama i dopunama Zakona o žiÄarama za transport lica ( Sl. glasnik RS br.31/2019) od 28.04.2019. godine. Izmena se odnosi na Älan 7, stav 4 i Älan 22, stav 3 Zakona o žiÄarama za transport lica ( Sl. gl. RS br.38/15), koji su zamenjeni Älanovima 3. i 8. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o žiÄarama za transport lica, u kojima su ukinute saglasnosti ministra nadležnog za poslove zaÅ¡tite životne sredine po pitanjima propisivanja uslova za infrastrukturu žiÄare i zahteva za trasu iste , a u korist ministra za poslove saobraćaja.
Na jednoj od tribina Beogradske internacionalne nedelje arhitekture ( BINA), na kojoj je struka bila dosta kritiÄna prema urbanistikim zahvatima koje sprovodi gradska vlast, zavrÅ¡nicu tribine je obeležio snažan aplauz uvaženom profesoru arhitekti Aleksandru Stjepanoviću, Äijim projektima je bila i posvećena tribina, koji je rekao da razmiÅ¡lja da napiÅ¡e esej Äiji naslov će glasiti: „ZaÅ¡to mrzite ovaj grad?“
Autorka bloga je koordinatorka Saveta za urbanizam Nove stranke Ganja BajÄetić.
Leave a Reply