Đurić: Zaštita osoba sa invaliditetom u oblasti radnog prava nedovoljna, nedorečena i protivrečna

Đurić: Zaštita osoba sa invaliditetom u oblasti radnog prava nedovoljna, nedorečena i protivrečna

Đurić: Zaštita osoba sa invaliditetom u oblasti radnog prava nedovoljna, nedorečena i protivrečna

Povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja izjavio je da se samo odgovornim pristupom i posvećenošću može doprineti uključivanju osoba sa invaliditetom u sve segmente života, posebno u proces rada, te da je zadatak države da unapredi njihov položaj u društvu i uslove za zapošljavanje.

U skladu sa navedenim Nova – Da se struka pita ukazuje na krupne nedostatke u vidu nedorečenosti i protivrečnosti našeg Zakona o radu kada su u pitanju zaposlene osobe sa invaliditetom, a koje, štaviše, Zakon o radu stavlja u pojedinim slučajevima u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale zaposlene.

U važećem Zakonu o radu predviđeno je da ako poslodavac ne može zaposlenoj osobi sa invaliditetom da obezbedi odgovarajući posao ta osoba se smatra viškom zaposlenih, te mu kao takvom može prestati radni odnos, a što je potpuno protivrečno i odudara od odredbe iz člana 101 Zakona o radu u kojoj je propisano da je poslodavac dužan da obezbedi obavaljanje poslova osobi sa invaliditetom u skladu sa njenom radnom sposobnošću.

Prema tome, ako je poslodavac po slovu zakona dužan da zaposlenoj osobi sa invaliditetom obezbedi odgovarajući posao, onda je odredba po kojoj poslodavac može osobi sa invaliditetom dati otkaz ugovora o radu i proglasiti je viškom zaposlenih, ako ne može da mu obezbedi odgovarajući posao, potpuno protivrečna ustanovljenoj dužnosti poslodavca da zaposlenoj osobi sa invaliditetom obezbedi odgovarajući posao, jer navedeno Zakon o radu nije normirao kao mogućnost poslodavca već kao njegovu dužnost, te je ovakvo zakonsko rešenje potpuno pravno neprihvatljivo i predstavlja svojevrsnu pravnu antinomiju koja je neodrživa.

Poslodavci se moraju maksimalno podstaći da premeste osobu sa invaliditetom na odgovarajući posao, a ne da im se dozvoljavaju načini kako da se zaposlenih osoba sa invaliditetom što lakše oslobode, jer nije dovoljno da država stimuliše zapošljavanje lica sa invalididtetom, a po istom principu ne stimuliše poslodavce da očuvaju zaposlene osobe sa invaliditetom u radnom odnosu.

Naš Zakon o radu predviđa još jedan paradoks kada su u pitanju osobe sa invaliditetom, a koji se ogleda u činjenici da su osobe sa invaliditetom, kada su u pitanju viškovi zaposlenih, stavljeni u nepovoljniji položaj od ostalih zaposlenih.

Naime, kod viškova zaposlenih nakon prestanka radnog odnosa, na istim poslovima na kojima su ta lica proglašena viškom, poslodavac ne može da zaposli drugo lice u roku od tri meseca od dana prestanka radnog odnosa, osim ako je u pitanju osoba sa invaliditetom kome je dao otkaz kao višku zaposlenih, u kom slučaju ta zabrana zapošljavanja ne važi.

U konkretnom slučaju diskriminisani su invalidi sa preostalom radnom sposobnošću, jer nemaju iste šanse u istoj situaciji kao i drugi zaposleni koji su višak, a koji bi se mogli vratiti na posao kod istog poslodavca, čak sa prioritetnim pravom zaposlenja, ako se takva potreba ukaže.

Nova – Da se struka pita zalaže se za izmene Zakona o radu u pogledu zaštite prava osoba sa invaliditetom, a kojim izmenama će se osobe sa invaliditetom i u ovom pogledu staviti u ravnopravan položaj sa ostalim zaposlenima i kojima će se zaštita osoba sa invaliditetom ostvarivati na potpun, sveobuhvatan i usklađen način, a mogućnosti zloupotrebe zakona prema tim licima eliminisati ili svesti na najmanju moguću meru.

Advokat Milan Đurić, član Pravnog saveta Nove D2SP

Ilić

Related Articles

Leave a Reply

Close