- U nastavku vam prenosimo intervju sa Brankom Mladenovićem, predsednikom Gradskog odbora Nove stranke Beograd, za dnevni list Kurir -
U Beogradu na dnevnom nivou niÄu „velelepni“ tržni centri, kaÄi se novogodiÅ¡nja rasveta u septembru, kupuju se „najskuplje“ novogodiÅ¡nje jelke, a grad je u nikad gorem stanju i funkcionalno gledano - pred kolapsom, istiÄe predsednik Gradskog odbora Beograd Nove stranke Branko Mladenović.
IstiÄući da su nadležnosti svih institucija centralizovane na nivo grada, te funkcija gradskih opÅ¡tina svedena na nivo mesnih zajednica, Mladenović u razgovoru za Kurir podvlaÄi da je upravo zadatak opozicije da na goruće taÄke ukaže pravovremeno i ponudi reÅ¡enje zarad dobrobiti svih svojih sugraÄ‘ana.
* Svedoci smo svakodnevnih mafijaÅ¡kih obraÄuna na ulicama naÅ¡e prestonice. Veliki broj BeograÄ‘ana sa neskrivenim strahom kreće ujutru na posao i decu vodi u Å¡kolu. Beogradski odbor Nove stranke nemali broj puta je u saopÅ¡tenjima zahtevao ostavke vrha MUP, ali kako sada iz vaÅ¡eg ugla deluje bezbednosna situacija glavnog grada Srbije?
- Od likvidacije jednog od voÄ‘a navijaÄa Partizana, tzv. Saleta Mutavog, imamo preko 20 sluÄajeva ubistava ili pokuÅ¡aja ubistava na ulicama Beograda, uglavnom bombama koje su postavljene u automobila. Posle svakog takvog nemilog dogaÄ‘aja Äitali smo sliÄne izveÅ¡taje u medijima: žrtva je od ranije poznata policiji i tražen je zbog niza kriviÄnih dela, a poÄinilac je nepoznat. Prosto je neverovatno da se takva lica Å¡etaju slobodno gradom i da borba za prevlast u beogradskom podzemlju prolazi nesankcionisano od strane nadležnih institucija.
Posle niza ovakvih dela i saopÅ¡tenja beogradskog odbora Nove stranke, u kojima smo pozivali na ostavke Äelnika policije, jer oÄigledno nisu sposobni ili jednostavno ne žele da se obraÄunaju sa time, dobili smo smenu i postavljanje novog naÄelnika beogradske policije koja nije dala nikakvog efekta. Krvavi mafijaÅ¡ki pir po ulicama Beograda se nastavlja, za sada srećom bez sluÄajnih žrtava. GraÄ‘ani su u svakodnevnoj neposrednoj opasnosti, a policija i tužilaÅ¡tvo svojim neÄinjenjem sauÄestvuju u ovim zloÄinima i direktno su odgovorni za eventualne nedužne žrtve.
* Koji je, po vaÅ¡em miÅ¡ljenju, vodeći komunalni problem Beograda i Å¡ta je ono na Å¡ta vam se, u svakodnevnoj komunikaciji, sugraÄ‘ani najÄešće žale?
- Divlja gradnja je jedan od vodećih komunalnih problema ovog grada, kojim su najviÅ¡e pogoÄ‘ene gradske opÅ¡tine Zvezdara i Palilula. I sam sam stanovnik leve obale Dunava, te sam svedok svakodnevnog iznicanja novih stambeno-poslovnih objekata koji se grade gde god se investitorima uÄini da je baÅ¡ to adekvatno mesto.
NiÄu zgrade od 4, 5 i viÅ¡e spratova na lokacijama koje nisu predviÄ‘ene za takav tip gradnje. Pritom, investitori ne prezaju od ugrožavanja susednih objekata i stanovnika iz okoline. GradiliÅ¡ta su neobeležena i nemaju zakonom propisane table sa nazivom investitora, rokovima za zavrÅ¡etak radova i sliÄno. Kao najveći problem ovakve gradnje ispostavila se bezbednost radnika na gradiliÅ¡tima. Svedoci smo užasnih novinskih naslova, na dnevnom nivou, o pogibijama ili teÅ¡kim povredama radnika koji rade bez zaÅ¡titne opreme koja je zakonom propisana. Nažalost, ni u jednom od ovih sluÄajeva niko ne odgovara, te ljudske žrtve prolaze nekažnjeno. GradiliÅ¡ta se navodno zatvaraju, iako se na njima gradnja nastavlja neometano, a "do investitora se ne može doći".
* Koja se lokacija u prestonici za sada izdvojila tim nezahvalnim epitetom?
- Kao Å¡to je poznato, na Savskom nasipu, na mestu beogradskog vodozahvata, imamo niz nelegalnih objekata, medu kojima su i vikendice bivÅ¡eg predsednika Srbije Tomislava Nikolića i njegovog sina Radomira, aktuelnog gradonaÄelnika Kragujevca.
Da li je to jedan od razloga zbog Äega graska vlast žmuri na to, možemo samo da nagaÄ‘amo, tek Äinjenica je da je taj potez zelena povrÅ¡ina bez prava na bilo kakvu gradnju. Uprkos tome, tuda neometano prolaze vlasnici objekata svojim automobilima, kao i graÄ‘evinske maÅ¡ine i kamioni koje dovoze materijal za gradnju i odvoze Å¡ut. Kao Å¡to sam već naveo, Savski nasip je zona zahvata vode za potrebe beogradskog vodovoda. Ilegalnom gradnjom i prolaskom automobila, kamiona i teÅ¡ke maÅ¡inerije, taj se vodozahvat zagaÄ‘uje, te se zdravlje preko 2 miliona BeograÄ‘ana koji piju vodu "sa ćesme" dovodi u opasnost. Letos je organizovan niz graÄ‘anskih protesta, koje je podržala i Nova stranka. Jedini rezultat tih okupljanja jesu rampe, koje su postavljene i bile zakljuÄavane tek nekoliko dana. Å to bi narod rekao, svakog Äuda tri dana dosta. Neshvatljivo je da vlasti u Beogradu mogu da ćute i ne reaguju na ovakvo direktno ugrožavanje zdravlja svih žitelja naÅ¡eg glavnog grada. Ovi objekti moraju biti pod hitno uklonjeni, a zabrana kretanja motornim vozilima po Savskom nasipu mora biti primenjena, kako bi se spreÄile potencijalne katastrofe.
* GraÄ‘ani Äesto zameraju politiÄarima da se kreću samo “krugom dvojke“ i zaboravljaju na stanovnike prigradskih opÅ¡tina. Kakvo je iskustvo opozicione Nove stranke i koji su to eventualni problemi sa kojima se susrećete “na terenu“?
- Kao aktivni vozaÄ, tokom dana prolazim kroz veći deo centralnih gradskih opÅ¡tina, a po prirodi politiÄke funkcije koju obavljam, neretko zalazim i u rubne gradske delove. Kvalitet gradskih saobraćajnica mogao bih da ocenim jednom reÄju - njiva. Ulice i trotoari su puni rupa. PraktiÄno je nemoguće proći automobilom kroz bilo koji deo grada, a da se poÅ¡teno ne rastresete, zajedno sa svojm ljubimcem na Äetiri toÄka. Sa Å¡ahtova redovno nestaju poklopci, te ostaju neobeleženi otvori koji dovode u opasnost kako vozaÄe, tako i peÅ¡ake.
Svestan sam da nije moguće u svakom trenutku dežurati pored svakog Å¡ahta kako poklopci ne bi nestali, ali ovaj problem je vrlo lako reÅ¡iv postavljanjem gumenih poklopaca koji nisu interesantni kao i metalni, te bi se ujedno reÅ¡io i problem kraÄ‘e istih. Å to se peÅ¡aÄkih zona i trotoara tiÄe, ni tu situacija nije niÅ¡ta bolja. Izlomljeni asfalt i rupe na istom ugrožavaju bezbednost peÅ¡aka. Gradska vlast se tobože trudi i asfaltira ulice i trotoare, ali se na istima otvaraju nove rupe već posle prve kiÅ¡e ili snega. Možemo samo da pretpostavimo kakav je kvalitet tog asfalta, kao i da pitamo gradsku vlast koja se debljina asfalta nanosi i da li su ispunjene minimalne norme, kako bi ti putevi ostali celi i bezbedni u predviÄ‘enim rokovima trajanja. Pored oÅ¡tećenja asfalta, imamo joÅ¡ jedan problem, a to su prljave ulice i trotoari. Sve su Äešće žalbe graÄ‘ana da uopÅ¡te ne viÄ‘aju radnike Gradske Äistoće u svojim ulicama, te su iste pune blata i lišća, a kontejneri puni Ä‘ubreta, koje po gradu raznose vetar i psi lutalice. Iskreno, za svoje 32 godine života u Beogradu, ne pamtim da je grad bio zapuÅ¡teniji i prljaviji. Å to se gradskih Äelnika tiÄe, to im izgleda i nije toliko važno. Bitno je da je novogodiÅ¡nja rasveta postavljena 6 meseci godiÅ¡nje, da svira fontana na Slaviji i da se po gradu postavljaju jarboli sa zastavama i dodatne 54 fontane. Na svu ovu nezainteresovanost za higijenu i izgled Beograda, tzv. gradonaÄelnik dr Zoran RadojiÄić daje sebi za pravo da preti graÄ‘anima kaznama za neoÄišćeno lišće oko kuća, zgrada i dvoriÅ¡ta, kao i zbog suÅ¡enja veÅ¡a na terasama, jer se tobože time ruži izgled prestonice.
* Pomenuli ste probleme sa kojima su suoÄeni aktivni vozaÄi, ali da li ste i vi, s druge strane, korisnik javnog gradskog prevoza, i kako biste ocenili njegov kvalitet?
- Kao neko ko Äesto koristi usluge JP GSP Beograd, imam uvid u katastrofalno stanje autobusa koji saobraćaju gradom. Autobusi su zapuÅ¡teni, neispravni, prljavi i bez adekvatnog mehaniÄkog i higijenskog održavanja. VozaÄi autobusa se uglavnom ponaÅ¡aju bahato, te iste te autobuse voze kao da su na trkama. Neretka su nagla koÄenja i povrede putnika.
Prema informacijama koje imam, vozaÄi se forsiraju da voze prekovremeno, bez prava na prigovor. Postavljaju im se uslovi: ili vozi ili idi, te se sve veći broj zaposlenih u GSP odluÄuje na odlazak u inostranstvo. ÄŒinjenica je da su oni koji ostaju pod sve većim pritiskom, ali moraju imati na umu da je bezbednost putnika prioritet, te da su oni odgovorni za istu. TakoÄ‘e, svedoci smo situacija iz letnjeg perioda, kada je u ionako proreÄ‘eni prevoz uveden letnji red vožnje, a u većini autobusa nije bila ukljuÄena klima, te smo, pored dugih Äekanja i pokuÅ¡aja ulaska u autobuse, bili osuÄ‘eni i na "kuvanje" u vozilima u kojima je i po 15-20 stepeni viÅ¡a temperatura nego napolju. Zimi autobusi nemaju grejanje, a neretko i prokiÅ¡njavaju. Nadležni oÄigledno ne brinu previÅ¡e o tome. Bar ne onoliko koliko brinu da je svaki putnik, bez obzira na uslove u vozilima, uredno platio kartu.
* Nakon formiranja nove gradske vlasti, svi domovi zdravlja stavljeni su pod kontrolu grada, a ne opÅ¡tina, kako je to ranije bio sluÄaj. Kako ocenjujete ovu odluku?
- Primarna zdravstvena zaÅ¡tita u Beogradu na ivici je nestanja i totalnog uruÅ¡avanja. Sve su Äešće situacije da ispostave domova zdravlja ostaju bez osnovne zdravstvene zaÅ¡tite, te osim lekara opÅ¡te prakse, praktiÄno nema adekvatnog osoblja za pomoć graÄ‘anima. Konkretan primer bahatosti gradske vlasti možemo videti u DZ Palilula. Direktor DZ, Aleksandar Stojanović, postavljen je na to mesto posle sklanjanja sa mesta direktora DZ Barajevo, usled nemogućnosti da dokaže da poseduje diplomu doktora oftalmologije, za koju tvrdi da ima.
Danas, takav kadar vodi Dom zdravlja na jednoj od najmnogoljudnijih gradskih opÅ¡tina, prebacuje doktore po ispostavama kako mu se prohte, dovodi doktore na zamenu po politiÄkoj liniji, i to one koji ni peÄat ne poseduju. Stanovnici Palilule za većinu zdravstvenih problema moraju da ide u glavni DZ, u Knez Danilovu ulicu, jer samo tamo postoji lekar iz oblasti koja im je potrebna, te su osuÄ‘eni na celodnevna Äekanja u redovima. Siguran sam da ovakav problem nije samo na Paliluli, vec i u ostalim opÅ¡tinama. Evidentna je nezainteresovanost gradskih oca za zdravlje BeograÄ‘ana. Konstantna je nestaÅ¡ica osnovnih medikamenata, poput penicilina, deÄijih vakcina... Osnovno je pitanje Å¡ta se plaća kroz obavezno zdravstveno osiguranje, za koje se uredno svakom zaposlenom graÄ‘aninu odbija od meseÄnih prihoda, a prinuÄ‘eni smo da se i od najmanje prehlade leÄimo u privatnim zdravstvenim institucijama i za to dodatno plaćamo.
* Kako, kao funkcioner jedne opozicone stranke, koja u ovom sazivu nije uzela odborniÄko uÄešće u radu SkupÅ¡tine grada Beograda, sagledavate rad ove institucije u poslednjih 6 meseci, koliko je proteklo od poslednjih prestoniÄkih izbora?
- Rad SkupÅ¡tine grada Beograda apsolutno je netransparentan. Na delu je apsolutna cenzura po pitanju deÅ¡avanja u istoj. Informacije o sednicama, dnevnom redu, kao i zakljuÄcima sa istih, su jako teÅ¡ko dostupne. PoneÅ¡to se može proÄitati ili Äuti u režimskim medijima, ali popriliÄno Å¡turo i ograniÄeno. Na sajtu ovog organa stoje samo neke od osnovnih informacija, poput postavljenih lica na mesto gradonaÄelnika, predsednika SkupÅ¡tine...
O stvarnim deÅ¡avanjima na sednicama gradske skupÅ¡tine možemo jedino Äuti od malobrojnih preostalih objektivnih medija i od prisutnih opozicionih odbornika putem druÅ¡tvenih mreža. I tada uglavnom dobijamo informacije o zabrani govora opozicije, iskljuÄivanju mikrofona... O eventualnim TV prenosima naravno nema ni govora. ViÅ¡e smo upućeni u rad Narodne skupÅ¡tine, iz koje joÅ¡Â imamo direktne TV prenose, a na sajtu Parlamenta imamo obaveÅ¡tenja o zakonima koji su u proceduri usvajanja, datumima sednica, dnevnom redu... Dolazimo do zakljuÄka da graÄ‘ani Beograda apsolutno nemaju uvid u to Å¡ta gradska vlast radi i kako troÅ¡i novac BeograÄ‘ana. Evidentno je da ne zastupa interese svojih graÄ‘ana, već iskljuÄivo liÄne, Å¡to neveÅ¡to pokuÅ¡ava da zamaskira i sakrije, podvlaÄi Mladenović.
Uz opÅ¡ti zakljuÄak iz svega gore navedenog da je "uniÅ¡tavanje Beograda na dnevnom nivou sve evidentnije", Å¡ef beogradskog odbora NOVE apeluje na hitno vraćanje glavnom gradu Srbije epiteta evropske prestonice, kakav i zaslužuje.
"NaÅ¡minkani izveÅ¡taji gradskih vlasti o "stotinama hiljada Bugara" koji dolaze za Novu godinu i ostalim posetiocima naÅ¡e prestonice samo su paravan za Äinjenicu da Beograd viÅ¡e nije metropola u koju strani turisti rado dolaze i u kojoj BeograÄ‘ani normalno žive“, zakljuÄio je Mladenović za kraj.
Preuzeto sa: Kurir
Leave a Reply