Ukoliko se pod hitno ne promeni odnos prema beogradskom vodoizvoriÅ¡tu, koji se trenutno bazira na sistematskom nemaru, za 10-15 godina Beograd će, i pored Save i Dunava, ostati bez vode – zakljuÄak je prof. Jovana Despotovića, prof. Milojka Lazića, prof. Vesne Rakić-Vodinelić i drugih uÄesnika u debati „Vode Beograda – život koji otiÄe“, sinoć održanoj u prostorijama Nove stranke.
GraÄ‘evinski inženjer i hidrotehniÄar prof. dr Jovan Despotović istakao je da je Sava naÅ¡a osnovna izvoriÅ¡na zona, a da se njena zaÅ¡tita traljavo sprovodi, zbog Äega se danas obezbeÄ‘uje tek tri kubika po sekundi i to sa tendencijom opadanja, a mnogi bunari su propali, opkoraÄeni betonjarkama, splavovima, vikendicama... Pritom, navodi on, voda se prejeftino plaća, a oni koji „svojim splavovima i vikendicama na levoj obali Save naruÅ¡avaju vodosnabdevanje, ne plaćaju nikakvu kaznu“.
- Beograd ima „zlatni rudnik“, a mi ga ne Äuvamo. Nalazimo se na najfantastiÄnijem mestu na svetu, imamo Savu, Dunav, zaleÄ‘e, Avalu... Bilo koji stranac kad to vidi, pomisli da je reÄ o crtanom filmu, a mi apsolutno niÅ¡ta ne radimo da to zaÅ¡titimo i iskoristimo na najbolji naÄin. Naprotiv! Stara izreka kaže da „šta god radili, ogleda se u vodi“. Zaista, Å¡ta god da radimo na ovom podruÄju, to će zavrÅ¡iti u ÄaÅ¡i vode koju pijemo, i to moramo imati na umu kad god izdajemo graÄ‘evinske dozvole, kad urbanisti odreÄ‘uju zone, arhitekte projektuju... – naveo je Despotović.
On je naglasio da u užoj zoni zaštite vodoizvorišta „ne bi smelo da se radi ništa, a radi se svašta“:
- U toj zoni imamo kompletnu novu industrijsku zonu, pokopane rezervoare nafte i benzina, nelegalne parkinge na svega deset metara od reni bunara. Na primer, ukoliko sluÄajno prospete pet litara benzina, to neće stići za mesec dana, ali kad stigne – to ne može da se oÄisti i taj bunar otpisujete. Tu imate i deponije, otpade metalnih industrija... NaglaÅ¡avam: deponije! Dakle, nikakav proizvodni pogon zbog Äijeg bi izmeÅ¡tanja ljudi ostali bez posla, već otpad koji uzrokuje teÅ¡ka zagaÄ‘enja... i sve to na 50ak metara od reni bunara. Ako se ne sprovedu hitne mere zaÅ¡tite, a imajući u vidu da je vodosnabdevanje danas svega tri kubika u sekundi sa tendencijom opadanja, za 10-15 godina Beograd će i pored dve reke ostati bez vode!
Zbog stihijske izgradnje, demografske neureÄ‘enosti i infrastrukturne neusklaÄ‘enosti, ugroženost beogradskog izvoriÅ¡ta je realna. Stanje pogorÅ¡ava bujanje splavova, vikendica, Å¡ljunkara, betonjerki, parkinga, kao i sanitarna kontrola koja je nemoćna, zakljuÄio je Despotović.
Profesor Rudarsko-geoloÅ¡kog fakulteta dr Milojko Lazić istakao je da je Beograd svetska prestonica vodosnabdevanja reni bunarima, jer nijedan drugi grad nema takav sistem, ali da je zbog neadekvatne zaÅ¡tite tokom godina dolazilo do njihovog starenja, zbog Äega su neophodne hitne mere zaÅ¡tite. On je takoÄ‘e skrenuo pažnju i na nedovoljno poznati potencijal drugih podzemnih voda, termalnih i termomineralnih, kako u svrhu njihovog iskorišćavanja za grejanje, tako i za sportsko-rekreativne i balneoloÅ¡ke potrebe.
- U svetu se to odavno radi: korišćenje podzemnih voda za grejanje stambenih prostora i objekata preko toplotnih pumpi ili direktno zahvatanje i korišćenje subtermalnih voda. Time se mogu ostavriti znaÄajne uÅ¡tede sredstava u gradu.TakoÅ¡e, okolina Beograda raspolaže znaÄajnim rezervama termalnih voda, Å¡to se može iskoristiti za otvaranje sportsko-rekreativnih i banjskih centara na podruÄju Beograda. PreviÅ¡e je neiskorišćenih potencijala koji od naÅ¡e prestonice mogu naÄiniti Äak i banju – naveo je Lazić.
U diskusiji su uÄestvovali i predstavnici neformalne grupe graÄ‘ana "Savski nasip". Aktivista te grupe, Oliver Ilić istakao je da je leva obala Save, potez od desetak kilometara na kojem se nalazi 16 reni bunara, predmet organizovane devastacije, Å¡to može uzrokovati epilog tragiÄan po sve stanovnike Beograda – gubitak ovog životno važnog resursa.
- Pedeset odsto vode za piće Beograd dobija iz 75 reni bunara koji rade. Od tog broja, 16 reni bunara nalazi se na levoj obali Save, od Bloka 45 do ostružniÄkog mosta. Na tom potezu, od 2008. godine vlada potpuna devastacija! To nije stariji problem, kako je tada govorio tadaÅ¡nji gradonaÄelnik Dragan Äilas, jer i satelitski snimci pokazuju da je od 2008. godine, u roku od 18 meseci, na tih devet kilometara na kojima se nalazi 16 reni bunara, niklo preko 150 objekata! I to nije produkt nerada samo jedne službe. Do 2008. godine, tim potezom upravljalo je JP "Srbijavode". Onda komunalno preduzeće "Beogradvode" postaje javno preduzeće i preuzima upravljanje tim potezom. Tog trenutka nastaje „divlji zapad“! Nastupa pustoÅ¡enje Å¡ume, kilometri Å¡ume se seku... Å¡to, naravno, ima dalekosežne posledice, jer taj potez, pored toga Å¡to je vodozahvat, ima joÅ¡ jednu funkciju – tu se nalazi nasip koji Å¡titi najveću optÅ¡inu u Srbiji. Funkcija Å¡ume je da zaÅ¡titi nasip od visokih voda, a oni su je posekli, pa sad sade nekakve sadnice... - rekao je Ilić.
U poslednjih devet godina, od 2008. pa do danas, na Savskom nasipu niklo je 300-400 vikendica, navodi Ilić. Tu se sada nalazi preko 300 septiÄkih jama. JoÅ¡ gore, niko ne kontroliÅ¡e Å¡ta se tu izbacuje, a izbacuju se svakakvi otpadi, izmeÄ‘u ostalog i azbest:
- Pored toga, to je i klasiÄna otimaÄina zemljiÅ¡ta. Zbog 300-400 ljudi, mora da trpi ceo grad od dva miliona ljudi, jer realna je pretnja da Beograd izgubi devet-deset kilometara obale kao važan resurs, kao vodozahvat.
Predsednica Saveta Nove stranke Vesna Rakić Vodinelić istakla je da je voda ne samo privredni, već i, pre svega, životni resurs.
- OdluÄili smo da se vratimo elementarnim stvarima, a tu spada svakodnevni fiziÄki život bilo koga od nas. Polazeći od Äinjenice da možemo i da ne jedemo neko vreme, ali bez vode ne možemo, zakljuÄili smo da javnost mora da se upozna sa problemima vodosnabdevanja koji nije samo beogradski, već i cele Srbije, pa i celog sveta.
InaÄe, prepoznatost vode kao resursa traje duže od 2000 godina. Tada su stari Rimljani doneli zakon o akvaduktima. U to vreme akvadukti nisu bili cevi, već su bili poluotvoreni, kao korita, te su Rimljani shvatili da se ona moraju zaÅ¡tititi kako bi voda bila zdrava i Äista. Tako su Rimljani koji su izmislili pravo, a mi ga samo kvarili, doneli zakon po kojem je svaki graÄ‘anin mogao da podnese tužbu zbog zagaÄ‘ivanja akvadukta, a njihovi vladari su ih za to priliÄno dobro nagraÄ‘ivali i znali su zbog Äega to rade. U naÅ¡oj svekolikoj nizbrdici mi postajemo ljudi koji niÅ¡ta ne znamo o vodi, ni kako funkcioniÅ¡e snabdevanje, ni distribuiranje, ni staranje o njoj.
Predsednik Saveta Nove stranke za urbanizam Marin Krešić je, otvarajući tribinu, istakao da je cilj ove debate da se pažnja javnosti skrene na najveći beogradski problem kojeg građani nisu svesni, a to je voda.
- Nova stranka će posle ovog skupa izaći pred javnost sa svojim programom kratkoroÄnih, dugoroÄnih i strateÅ¡kih planova ureÄ‘enja ove životno vaćne oblasti i resursa koji će u budućnosti biti sve dragoceniji.
Leave a Reply