USP kao neiskorišćena razvojna šansa Beograda

USP kao neiskorišćena razvojna šansa Beograda

Mi smo se o Novoj stranci ovih dana bavili kulturom. Na nedavno održanoj javnoj debati „Beograd se brani kulturom“ prezentiran je „Nacrt programa kulturne politike Grada Beograda“. Ovaj nacrt je u dobrom delu koristio rezultate rada različitih komisija stranke, kao što su:

  • Lista prioritetnih tema za naredne gradske izbore,
  • Program razvoja turizma Republike Srbije i dr.

U ovom tekstu ću analizirati važnost koju kultura kao delatnost ima na razvoj društva u celini. Taj uticaj je dvojak. U SAD je urađeno istraživanje o značaju investicija u različite oblasti ljudskog delanja, i njihovom uticaju na razvoj društva u celini. Pokazalo se da od svih vrsta ulaganja, ulaganje u kulturu ostvaruje najveće pozitvno delovanje na razvoj jednog društva u dugom vremenskom periodu.

S druge strane, kultura je vrlo važna za razvoj raznih ekonomskih sektora – kao što je turizam na primer, ali i za razvoj ekonomije u celini.

USP – Unique Selling Point (Jedinstvena prodajna karakteristika) predstavlja zapravo specifičnu i jedinstvenu osobinu jedne države, regije, grada ili organizacije na bazi koje se stvara prepoznatljiv proizvod na tržištu – popularno rečeno brend.

Da bismo bilo šta mogli da prodajemo, neophodno je da imamo proizvod/uslugu koju prodajemo.

Da bismo mogli da ostvarimo bolje rezultate u prodaji, potrebno je da imamo proizvod/uslugu koji će se razlikovati od konkurencije, koji će imati svoju osobenost i kao takvi postati prepoznatljivi na tržištu, tj. kod potencijalnih kupaca.

Da bismo mogli da imamo specifičan proizvod, potrebno je da najpre definišemo njegov USP.

To će dalje reći da je prvi korak u pozicioniranju Beograda na globalnoj turističkoj mapi, definisanje njegovog USP, tj. njegove Jedinstvene prodajne karakteristike.

Mnogi ovdašnji kvazi eksperti nam ovih dana govore, ili će govoriti, kako je to već odavno urađeno.

Ne bi trebalo biti ekonomista pa primetiti da karakteristike poput:

  • „Ludog“ noćnog provoda na stacionarnim plovnim objektima, koji je „lud“ najviše zbog, za inostrane goste, izrazito povoljnih cena alkoholnih pića;
  • Pored niskih cena alkoholnih pića, trebalo bi napomenuti i pristupačne cene drugih opijata, ali i za inostrano tržište povoljne cene „zanatskih“ usluga, jednog specifičnog zanata, opštepoznatog kao „najstariji zanat na svetu“.
  • Lepota devojaka i žena?! Komentar nepotreban.
  • Niskih cena hotela i hostela, a da pri tome hostele imate na svakom koraku, pa čak i u zoni užeg gradskog jezgra?!
  • City break, ili kratki gradski odmor. Reći da je city break proizvod Beograda, jeste kao da se pojavite na sajmu alkoholnih pića sa vašim specifičnim proizvodom – plantažom šljiva. Dugačak je put od city break-a do gotovog proizvoda, o mogućnosti da to bude USP da i ne govorimo. To je zapravo samo jedan segment turizma, kao što su kulturni, MICE, nautički, banjski, planinski i slično, i nikako ne može biti gotov proizvod, pre bismo rekli da je to sirovina.

Zapravo i nisu osobene karakteristike, već pojave koje imate na još milion mesta u svetu.

Kako onda doći do gotovog proizvoda?

Upravo onako kako sam istakao na početku teksta - tako što ćemo najpre definisati USP Beograda. Ovde stupa na scenu njeno veličanstvo kultura, jer upravo u simbiozi kulture, istorije, tradicije, ali i savremenog i budućeg, u ozbiljnoj analizi Beograda i Beograđana bi trebalo pronaći USP. Potrebno je poznavati ono od čega želite da stvorite proizvod. U ovom slučaju je potrebno razumeti duh Beograda, knjige, filmove, pozorišne predstave, kulturne manifestacije, underground kulturu i mnoge druge pojavne oblike kulture koje oslikavaju Beograd. Nakon toga, sledi lakši deo posla, jer kada definišete USP, samim tim i vaš proizvod/uslugu, mnogo je lakše napraviti naredne korake. U kasnijim fazama je važno upotrebiti znanja iz oblasti menadžmenta, kao kombinacije naučne discipline, veštine i talenta i kao jedne od najvažnijih oblasti ljudskog delanja u XXI veku, koja ima presudni uticaj na razvoj pojedinca, organizacija, ali i čitavih društava.

Od definisanja i eksploatisanja USP najveću korist bi Beograd imao kroz turizam. Međutim, neophodno je istaći da je turizam kao ekonomski sektor važan i sam po sebi, ali i po uticaju na razvoj drugih sektora, samim tim i ekonomije u celini. Kao što kaže uvaženi profesor Philip Kotler, najuticajniji globalni guru marketinga danas, specifičnost turizma se ogleda u tome što turisti u skladu sa razvojem određene destinacije dolaze u četiri talasa. U prvom talasu dolaze mahom mladi ljudi, ali i stariji željni avanture i dobrog provoda. U drugom talasu dolaze porodice. U trećem talasu, dolaze turisti zbog poslovnih sastanaka, kongresa i sl. U četvrtom i najvažnijem talasu, dolaze potencijalni investitori. Nije teško zaključiti da je Beograd, što se ovoga tiče, najvećim delom zaglavljen u prvom talasu i to već dugo vremena.

Nedavno je uvaženi gost Beograda, nobelovac Orhan Pamuk, na pitanje kako nastaje kreativnost, dao zanimljiv odgovor: „Kreativnost nastaje tako što puno čitate i neprestano analizirate svet oko sebe.“

Utisak je kako je glavni problem našeg grada taj što trenutni beogradski vlastodršci niti čitaju, niti uče, niti analiziraju svet oko sebe – navikli su da prepisuju.

Vreme je da na vlast dođu ljudi koji su svoje ocene, diplome i disertacije – stekli poštenim i predanim radom.

Vreme je da na vlast dođu dobri đaci!

 

Autor: Nebojša Vuković, član Nove stranke

mm

Press služba

Related Articles

Leave a Reply

Close