Iako opÅ¡te zapoÅ¡ljavanje u Srbiji zavisi najpre od toga Å¡ta Vlada (ne) preduzima, Beograd u ovom pogledu ima dosta specifiÄnosti i bolje Å¡anse od ostalih gradova u Srbiji. Jedna od ideja jeste saradnja Grada Beograda sa zadužbinama i fondacijama koje se bave naukom, kulturom, ljudskim pravima da, uz gradske podsticaje, dodeljuju stipendije i/ili povoljne kredite za brzu prekvalifikaciju u obimu koji ne može ili neće da obezbedi država, kao i za dodatno Å¡kolovanje, kaže za Danas Vesna Rakić Vodinelić, kandidatkinja Nove stranke za gradonaÄelnicu Beograda, objaÅ¡njavajući kako reÅ¡iti socijalna pitanja u Beogradu, smanjiti nezaposlenost mladih, za Å¡ta Nova ima plan koji predviÄ‘a smanjenje nezaposlenosti za trećinu u naredne Äetiri godine.
Ona dalje navodi da uz davanje poslovnog prostora bez naknade mladim ljudima za otpoÄinjanje prvog posla, Å¡to pojedine beogradske opÅ¡tine već praktikuju, Grad Beograd mora objaviti pouzdane podatke o prostoru kojim raspolaže i odrediti njegovu namenu, kao i produžiti vreme korišćenja bez naknade ili uz netržiÅ¡nu naknadu, na osnovu javnog konkursa u sasvim otvorenoj proceduri.
- Budući da nemaju svi sposobnosti ili pretenzije za samostalni posao, iz gradskog budžeta za kulturu, obrazovanje i socijalne potrebe (koji mora biti makar udvostruÄen, a to je moguće u odnosu na ostale stavke) mora se nameniti deo za prvi posao mladih ljudi u ovim oblastima. Sve ovo podrazumeva raskid sa dobro uhodanom praksom stranaÄkog zapoÅ¡ljavanja i sa gomilanjem savetnika ili tzv. savetnika u gradskoj upravi i javnim preduzećima - kaze naÅ¡a sagovornica.
* Nova stranka ne iskljuÄuje mogućnost ulaska u opozicionu koaliciju. Koliko ste spremni da Äekate dogovor?
- Takvi dogovori imaju smisla samo dok ne protekne nekoliko dana od raspisivanja izbora.
* Da se nije desilo da Saša Janković odbije da preuzme Novu, da li bi vam njegova politika oko Kosova ili Rusije bila jasna i bliska?
- SaÅ¡a Janković je kritikovao pojedine poteze vlasti koji su vezani za pregovore o Kosovu, sadaÅ¡nji i budući status, kao i tamoÅ¡nje nedavne izbore. Neki elementi te kritike su, po mom sudu, bili umesni, drugi nisu. No, o budućnosti Kosova, o tome kako će se prihvatiti to da Kosovo postaje nezavisna država, a blizu kraja je tog puta - Jankovićev stav nisam zapravo saznala. Za danaÅ¡nje politiÄko stanje autoritarnog populizma u Srbiji kritiÄki Jankovićev ton prema EU bio bi opravdan kada ovde ne bi bilo toliko loÅ¡ije nego u Evropi - u svakom pogledu - od nepostojanja vladavine prava, preko nepouzdanog pravosuÄ‘a i suzbijenih i ugaÅ¡enih medija, do svakodnevnog neveselog života, a to su inaÄe pitanja koja Janković istiÄe u prvi plan. Za sve ovo Srbija se može ugledati na Evropu. Rusija nije uzor za vrednosti koje sam spomenula. Bez tih vrednosti, meÄ‘utim, nema demokratije. Demokratiju guÅ¡i svaka autoritarna vlast i to je naÅ¡ izvorni problem. Tu se mora biti jasan, na to opozicija treba da usredsredi svoju kritiku i svoj stav. Dakle - kratko: stavovi nisu jasni, pa time ne mogu biti ni bliski.
* Kako vi shvatate to Å¡to Jankoviću desna orijentacija Vuka Jeremića uopÅ¡te ne smeta? Vidite li sliÄnosti u politikama Jankovića i Jeremića i da li bi vam da ste ostali uz Jankovića odgovarala saradnja sa Jeremićem?
- Na poÄetku svoje politiÄke karijere, dok je bio kandidat za predsednika Republike, SaÅ¡a Janković je dosta jasno odredio svoju politiÄku poziciju - u politiÄkom smislu sebe je video kao Äoveka centra sa socijal-demokratskim naklonostima i liberalnim poimanjem ljudskih prava i njihove zaÅ¡tite. Jeremić se takvim nije predstavljao, ni u proÅ¡losti kada je bio ministar inostranih poslova, a ni danas. On postupa kao nacionalista, ne samo simboliÄki, nego i verbalno. Možda svoj blizak odnos zasnivaju na tezi da se opozicija mora ujediniti po svaku cenu, bez obzira na ideoloÅ¡ke razlike - i u tom pogledu nisu usamljeni. Meni liÄno saradnja sa Jeremićem nije politiÄki izbor i teÅ¡ko mogu da zamislim politiÄke uslove u kojima bi se odvijala, a odista ne verujem da bi bila uspeÅ¡na. Ali, ja nisam profesionalna politiÄarka. No, to neću ni postati.
* Koliko je Nova blizu dogovora sa DS o zajedniÄkom nastupu i koji su vaÅ¡i uslovi za tu saradnju? Da li ste spremni da podržite Å utanovca za gradonaÄelnika?
- Nova stranka i Demokratska stranka vode razgovore koji joÅ¡ nisu postali politiÄki dogovor, a u Novoj nema entuzijazma prema ideji da predsednik Demokratske stranke predvodi eventualnu zajedniÄku listu. Uostalom, ni on sam nije doneo odluku o svojoj kandidaturi.
* Da li je moguć dogovor sa inicijativom Ne davimo Beograd i pod kojim uslovima?
- Taj dogovor je moguć. Sa Inicijativom Ne da(vi)mo Beograd nisam ni pokuÅ¡ala da razgovaram o politiÄkim uslovima nastupa na izborima. Inicijativa nije politiÄka stranka i ne prihvata da se ponaÅ¡a kao da jeste. Taj stav je jasan i poÅ¡tujem ga. Inicijativa nastoji da uveri graÄ‘ane u neophodnost individualnog politiÄkog delovanja, najpre na lokalnom planu i da objasni koliko je takvo delovanje važno. TakoÄ‘e, imaju zanimljive ideje o tome kako bi se mogao organizovati demokratski postupak sastavljanja liste kandidata za izbore. To su nove ideje u naÅ¡oj sredini, koje zaslužuju da ih razmotre politiÄke stranke, a i drugi koji nameravaju da sudeluju na izborima.
* Ukoliko uz beogradske budu raspisani i parlamentarni izbori da li je Nova spremna da i na njih izađe samostalno?
- Budući da za beogradske izbore joÅ¡ nema obavezujućeg dogovora za zajedniÄki nastup, Nova stranka se priprema za samostalan nastup na izborima. Rano smo javno izneli naÅ¡ cilj - imati odbornike u SkupÅ¡tini grada Beograda, koji će na vreme obaveÅ¡tavati javnost o odlukama koje se predlažu i koje budu donete i objasniti njihov znaÄaj za svakog graÄ‘anina, na jednostavan i svima razumljiv naÄin, pazeći na opÅ¡te interese. Redovni izbori u Beogradu treba da se održe u martu mesecu naredne godine i to je politiÄka Äinjenica koje se treba držati. Ozbiljna opozicija ne sme da nagaÄ‘a kad će vlasti pasti na pamet da raspiÅ¡e vanredne parlamentarne izbore, niti treba da se obazire na dvosmislene poruke koje ta vlast emituje. Ako se ova sadaÅ¡nja vlast, naroÄito njen vrh, poigravaju sa samom idejom izbora, izigravajući Ustav, takvom maniru opozicije ne sme podlegati.
* Kako vidite reÅ¡enje za spomenik Zoranu ÄinÄ‘iću i mislite li da je reÅ¡enje koje Nova ima bolje?
- Zaista nemam osnova da budem estetski sudija, niti da sudim o simbolima. Uverena sam da moj utisak nema nikakve relevancije. ZvaniÄno, a po svemu sudeći i konaÄno, graÄ‘ani Beograda treba da oÄekuju simbol strele kao spomenik Zoranu ÄinÄ‘iću. Strela treba da oznaÄi energiju i zaustavljeni put Zorana ÄinÄ‘ića. Neka od simboliÄkih znaÄenja strele danas su kodirana. Ima verovanja da, nezavisno od konteksta, slomljena strela simbolizuje mir, a zakrivljena strela radikalan otklon i promenu pravca. Autori spomenika su objasnili simboliÄko znaÄenje, a to su uÄinili i neki politiÄari. U ovako predstavljen spomenik ÄinÄ‘iću svako može unositi sopstveno tumaÄenje - tako da preovlaÄ‘ujućeg suda javnosti o njegovoj važnoj ulozi u naÅ¡em politiÄkom i svakodnevnom životu - u ovom spomeniku nema. Ne znam da li je takav sud bio oÄekivan ili ne. Ne znam, jer graÄ‘ane ovog grada o tome niko nije pitao.
Vlast se ponaÅ¡a kao da ona diže spomenik ÄinÄ‘iću, a ne graÄ‘ani
* Å ta mislite o argumentu Biljane Srbljanović koja kaže da VuÄić ne diže spomenik ÄinÄ‘iću već graÄ‘ani svojim novcem?
- To da će graÄ‘ani Beograda dići spomenik svojim novcem je Äinjenica, ali samo jedna Äinjenica. Ostale bitne Äinjenice jesu da se ova vlast ponaÅ¡a baÅ¡ kao da ona podiže spomenik ÄinÄ‘iću, da je percepcija dobrog broja graÄ‘ana da baÅ¡ sam VuÄić podiže taj spomenik, da je za takvu percepciju najpre odgovorna baÅ¡ ova vlast, i to da se spomeniÄko pitanje pojavljuje kao "argument" za prebacivanje javnog govora na temu ko je trebalo da podigne spomenik ÄinÄ‘iću, kad, zaÅ¡to to nije uÄinjeno, Å¡ta su tu udarniÄke zasluge ove vlasti. Tako stižemo do joÅ¡ jednog politiÄkog simbola sumorne beogradske svakodnevice. Strela-spomenik će tek biti podignut, petparaÄke strele već su odapete.
Izvor: Danas
Leave a Reply