Srbija joÅ¡ nije potpisala Konvenciju o kasetnoj municiji, koja je stupila na snagu 2010. godine, Äime je naÅ¡a zemlja ostala jedina u regionu koja ne uÄestvuje u njenoj primeni. Ovo pitanje je posebno važno za Srbiju, budući da je kasetna municija korišćena tokom bombardovanja Kosova 1999. godine, a njeni ostaci predstavljaju životnu opasnost – kako za graÄ‘ane, tako i za deminere.
U najnovijoj publikaciji Cluster Munition Monitor navodi se da je 15,4 km2 (ili 15.400.000 m2) teritorije Kosova bilo prekriveno ostacima kasetne municije na kraju 2017. godine, dok podaci Centra za razminiranje Republike Srbije kažu da se na teritoriji Srbije kasetna municija i dalje nalazi na povrÅ¡ini od oko 2.500.000 m2, ne raÄunajući opÅ¡tine na Kosovu i Metohiji. Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) objavio je studiju 2012. godine koja se detaljno bavi ovim problemom. Tu je, izmeÄ‘u ostalog, navedeno:
"Kasetne bombe i tokom i posle oružanog sukoba proizvode pogubne humanitarne i ekonomske posledice. Gubitak života, invaliditet, psiholoÅ¡ke traume i druÅ¡tvena marginalizacija samo su neki od humanitarnih problema upotrebe kasetnih bombi. ZagaÄ‘enost tla kasetnim bombama onemogućuje obradu i iskorišćavanje zemljiÅ¡ta Å¡to u ruralnim podruÄjima dovodi do daljeg osiromaÅ¡enja stanovniÅ¡tva kojem je poljoprivreda glavni izvor prihoda."
Član 1 Konvencije zabranjuje državama ugovornicama da upotrebljavaju, razvijaju, proizvode, nabavljaju, skladište / zadržavaju / prenose kasetnu municiju. Dodatno, nalaže se obaveza pružanja pomoći žrtvama kasetne municije. Imajući sve ovo u vidu, postavlja se pitanje – zašto Srbija još uvek nije potpisala Konvenciju?
Narodni poslanik i predsednik Nove stranke Zoran Živković najavio je u razgovoru za Talas otvaranje rasprave o kasetnoj municiji u Narodnoj skupÅ¡tini Republike Srbije. Kako kaže, potpisivanje Konvencije o kasetnoj municiji nije novo pitanje i veruje da je ovo tema koju bi većina politiÄkih subjekata gurnula pod tepih.
"To se desilo i 2009. godine. Videćemo da li će ova inicijativa imati odjeka kod ostalih politiÄkih partija“, kaže Živković i dodaje da je ovoj temi mesto u Narodnoj skupÅ¡tini, te da o potpisivaju odluÄuje Vlada, dok Parlament ima kontrolnu ulogu.
Aris Movsesijan, predsednik Saveta Nove stranke, objaÅ¡njava da je Srbija aktivno uÄestvovala u kreiranju Konvencije, ali da je, na insistiranje vojnog vrha, nije potpisala.
„Tada je navoÄ‘eno da je razlog za takvu preporuku nedostatak resursa koji bi nadomestili upotrebu kasetne municije. U meÄ‘uvremenu su sve države u okruženju postale potpisnice te konvencije. Gde je tu Srbija, pitanje je za vojni vrh. Da li je kasetna municija zaista neophodna u vojnoj doktrini Vojske Srbije? Da li je moguće da naÅ¡ sistem odbrane iskljuÄivo zavisi od jedne vrste naoružanja", dodaje Movsesijan.
Kada je reÄ o konkretnim koristima potpisivanja, objaÅ¡njava da je Srbija jedna od najzagaÄ‘enijih teritorija kasetnom municijom.
"Tokom 1999. je ogromna koliÄina tog naoružanja, koje je usmereno iskljuÄivo na uniÅ¡tenje žive sile, posejana po teritoriji Srbije. I danas imamo žrtve i ranjavanje prilikom pokuÅ¡aja uniÅ¡tenja ovih eksplozivnih naprava", naveo je on i podsetio da Konvencija predviÄ‘a obavezu pružanja pomoći žrtvama kasetne municije, kao i pravo na pomoć za uniÅ¡tenje uskladiÅ¡tene kasetne municije i Äišćenje terena.
Leave a Reply