Nedavno je aktuelni premijer u jednoj televizijskoj emisiji ponovo obelodanio neÅ¡to Å¡to je prethodne godine nagovestio pojedinim medijima. Sa neskrivenim zadovoljstvom i kontrolisanim ushićenjem izjavio je da će „prekoputa“ zgrade Vlade u Ulici kneza MiloÅ¡a biti podignut velelepni spomenik Stefanu Nemanji, kao i muzej srpskog srednjeg veka. Izgledalo je da je namerno izbegao da pomene taÄnu lokaciju na kojoj je izgradnja planirana. Pretpostavka je da je to oćutao da ne bi u jeku kampanje za izbore za predsednika države izazvao pojaÄani gnev i revolt struÄne javnosti i graÄ‘ana koji poÅ¡tuju kulturnu  baÅ¡tinu svoga grada. Lokacija je zgrada “A“ kompleksa GeneralÅ¡taba u Ulici kneza MiloÅ¡a, životno delo arhitekte Nikole Dobrovića.
Naime, Vlada je u septembru prethodne godine donela odluku da se zgrada “A“ koja pripada kompleksu GeneralÅ¡taba poruÅ¡i, iako je pre dve godine jedan  deo zgrade bio saniran, uz  utroÅ¡ak velikih sredstava graÄ‘ana. Razlog za ovakvu odluku Vlade da se sve poruÅ¡i, pa i ono Å¡to je sanirano, navodno je opasnost koju ova zgrada, oÅ¡tećena prilikom bombardovanja, predstavlja za graÄ‘ane i saobraćaj. Aktuelni ministar odbrane je izjavio da se prilikom  konsultacije sa struÄnjacima doÅ¡lo do najjeftinijeg reÅ¡enja, a to je ruÅ¡enje zgrade. Najskuplje reÅ¡enje bila bi rekonstrukcija objekta, kako je rekao, jer bi zahtevala ogromna sredstva, kojih nema. Aktuelni ministar je verovatno zaboravio ili ne zna da se kulturna dobra, a kojima pripada i pomenuta zgrada, vrednuju po posebnom i drugaÄijem vrednosnom sistemu u odnosu na obiÄne nekretnine.
Koliko je poznato, nijedna meritorna institucija po pitanju rekonstrukcije zgrade i zaÅ¡tite nije bila konsultovana. Stvarni razlog ruÅ¡enja zgrade „A“ kompleksa GeneralÅ¡taba, sagraÄ‘enog šezdesetih godina dvadesetog veka u tradiciji moderne i proglaÅ¡enog za spomenik kulture, morao bi da se obrazloži struÄnoj javnosti i graÄ‘anima sa jasnom i neoborivom argumentacijom, na bazi uraÄ‘enih analiza i proraÄuna, izraÄ‘enih od strane merodavnih institucija. Ozbiljna država ne ruÅ¡i olako svoje kulturno blago.
Na osnovu iznetog, stiÄe se utisak da se iza odluke Vlade o ruÅ¡enju zgrade „A“najverovatnije krije liÄna želja joÅ¡ uvek aktuelnog premijera, potpomognuta iz redova vrha vlasti. Ovo nije jedini primer da on sprovodi svoje arhitektonske i urbanistiÄke snove, ignoriÅ¡ući struku. Uvaženi arhitekta Dragoljub Bakić je u jednom obraćanju javnosti povodom projekta „Beograd na vodi“ i bahatog ponaÅ¡anja vlasti, izrekao jednu istinu (citat): „Nekoliko njih sa vrha vlasti se ruga graÄ‘anima i arhitektama“.
Ove godine se obeležava pedeset godina od smrti profesora Nikole Dobrovića, jednog od najznaÄajnijih srpskih arhitekata, nekadaÅ¡njeg Älana Kraljevske akademije arhitekata u Londonu i dobitnika Oktobarske nagrade. Ostaće u sećanju njegovih studenata nadahnuto predavanje održano na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, o njegovom najznaÄajnijem i jedinom delu, izgraÄ‘enom u Beogradu. Govorio je svojim studentima da je prilikom projektovanja zgrada „A“ i „B“, koje svojim kaskadnim formama na raskršću dve glavne ulice vizuelno otvaraju pogled ka Slaviji, imao viziju kanjona Tare.
Autor ovih redova se pita da li naÅ¡i aktuelni vlastodrÅ¡ci, pre nego Å¡to donesu neku važnu odluku za grad, znaju da postoji Zakon o kulturnim dobrima, Äiji Älan 32, taÄka 2. kaže:
Sopstvenik ne sme da:
2) raskopava, ruši, prepravlja, preziđuje ili vrši bilo kakve radove koji mogu narušiti svojstva  kulturnog dobra bez utvrđenih uslova i saglasnosti nadležnog organa.
Nadležni organ je Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.
Pre nekoliko dana pomenuti Zavod je jednom dnevnom listu na pitanje o ruÅ¡enju zgrade “A“ dao zvaniÄan odgovor, u kome se kaže da se prihvataju iskljuÄivo intervencije u cilju rekonstrukcije i vraćanja objekta u prvobitno stanje.
Nadajmo se da će Zavod ostati dosledan svojoj izjavi i da neće pod neÄijim pritiskom pribeći „skidanju zaÅ¡tite“ sa ovog znamenitog spomenika kulture, koji zauzima zasluženo mesto u istoriji srpske i jugoslovenske arhitekture.
Nadzor za sprovođenje Zakona o kulturnim dobrima obavlja Ministarstvo nadležno za poslove kulture. Ministarstvo se još nije javno izjasnilo po pitanju odluke Vlade o rušenju zgrade „A“ kompleksa Generalštaba.
Autorka: Ganja BajÄetić dia, Resorni odbor za urbanizam GO Nove stranke Beograd
Leave a Reply