Tekst intervjua Zorana Živkovića za HRT prenosimo u celosti:
Tko se sjeća kraja 80-ih godina, pamti da su se u nekadaÅ¡njoj federaciji odjednom poÄele objavljivati nove karte. Ideja Å¡irenja životnog i državnog prostora jednog naroda ostala je zapamćena kao Velika Srbija, ozloglaÅ¡ena u svim ostalim narodima, a poslužila je kao jedan od temelja za strahote rata koje su slijedile. Već godinama Äinilo se da je ta ideja umrla i pokopana. A onda je jedan od najbližih suradnika predsjednika i apsolutnog vladara Srbije, Aleksandra VuÄića, njegov imenjak Vulin, inaÄe Äelnik jedne minorne stranke, poÄeo govoriti o "srpskom svetu". Pa Å¡to bi to bilo? Za HTV-ovu emisiju "Agenda" istražio je Dragan Nikolić.Â
Praznik kojim se obilježava proboj Solunske fronte tijekom Prvoga svjetskog rata u VuÄićevoj Srbiji nazvan je Danom srpskog jedinstva. Svi Srbi u regiji i svijetu pozvani su da izvjese nacionalnu zastavu na svojem domu. Veliki finale priÄe koju je otvorio VuÄićev megafon, notorni Aleksandar Vulin, poruÄivÅ¡i kako je zadatak ove generacije srbijanskih politiÄara stvaranje tzv. srpskog svijeta, tj. ujedinjenje Srba gdje god živjeli. Ako zatreba, kaže Vulin, branit će ih i vojno.
- Svi oni koji se skrivaju iza te nove verzije Velike Srbije jesu ljudi koji su već branili Srbe u 90-ima. Ondje gdje su ih branili, Srba viÅ¡e nema. Ili su poubijani ili su morali bježati. Nema Srba u Kninu, gdje ih je branio Vulin, ali i VuÄić, i DaÄić, i njihovi Å¡efovi Å eÅ¡elj i MiloÅ¡ević i sliÄni. Nema ih niti u Sarajevu onoliko koliko ih je bilo. U Mostaru ih nema uopće, kao ni igdje po Kosovu. Prema tome, ja tu ekipu molim da viÅ¡e ne brani Srbe igdje, rekao je Zoran Živković, Äelnik Nove stranke, bivÅ¡i srbijanski premijer (2003. - 2004.).
Kada je rijeÄ o državnom povezivanju, u zamiÅ¡ljenoj federaciji bile bi Srbija, Crna Gora, Republika Srpska i najmanje sjever Kosova. Možda i Sjeverna Makedonija, u nekom asimetriÄnom obliku. Teritorijalno, bilo bi ujedinjeno 60 posto teritorija bivÅ¡e Jugoslavije.Â
Helikopterski desant patrijarha Srpske pravoslavne crkve i budućeg Äelnika SPC-a u Crnoj Gori na Cetinje bio je uvertira u tradicionalno ustoliÄenje vladike Joanikija u sjediÅ¡tu Crnogorsko-primorske mitropolije, ali i povijesnoj i duhovnoj crnogorskoj prijestolnici. Oporba predvoÄ‘ena predsjednikom Äukanovićem zahtijevala je da se obred premjesti u Podgoricu ili Äak u PatrijarÅ¡iju u Beograd. Prosrpska crnogorska vlada, Äije je obrise uz superviziju zapadnih ambasada zapravo odredila Srpska pravoslavna crkva, odluÄila je da se ustoliÄenje ipak održi u cetinjskom manastiru, simbolu stoljetne državnosti Crne Gore.Â
Leave a Reply