Već sada je jasno da je republiÄki budžet za narednu godinu neodrživ, jer je populistiÄki skrojen. Zakonom o budžetu za 2023. godinu, predviÄ‘eni su ukupni prihodi i primanja u iznosu od 1.843,4 milijarde dinara, Å¡to je za 133,8 milijardi dinara, odnosno 7,8 odsto, viÅ¡e u odnosu na iznos prihoda predviÄ‘en rebalansom budžeta za 2022. godinu.
Budžet je, dakle, saÄinjen na pretpostavkama da će rast BDP Srbije u 2023. godini biti 2,5 odsto, a da će stopa inflacije biti samo 11,1 odsto. PredviÄ‘ena su znaÄajna sredstva za energetski sektor, bez ikakve strategije i transparentnosti. A i ona neće biti dovoljna, moraće da se povećavaju.
Izdvajanja za energetiku su, dakle, predviÄ‘ena na nivou od oko milijardu evra, odnosno za kupovinu struje i gasa. To, po svemu sudeći, neće biti dovovljno, pa je za oÄekivati da će se ići sa rebalansom budžeta, jer su proraÄuni da će Srbiji biti potrebno oko tri milijarde evra za energetski sektor u 2023. godini.
TakoÄ‘e, dospeće obaveza po osnovu servisiranja spoljnog duga nije optimalno. Već u januaru dospeva milijardu evra duga za vraćanje, a uslovi zaduživanja su nepovoljni, jer su kamate visoke. Budžetom za 2023. godinu predviÄ‘eno je i 10,5 milijardi novog zaduživanja, od Äega 5,5 milijardi za vraćanje dospelih dugova. Veoma je važno da su kamate na zajmove visoke, pa će nova zaduživanja predstavljati znaÄajan pritisak na budžet.
Sve u svemu, budžet za 2023. godinu ne može biti i Å¡tedljiv i razvojni, kako tvrdi ministar finansija. NelegiÄno je i da se u budžetu za 2023. godinu nastavlja sa ekspanzivnom fiskalnom politikom, dok Narodna banka vodi restriktivnu monetarnu politiku. InaÄe, projekcije osnovnih makroekonomskih agregata nisu realne i održive.
Imajući sve to u vidu, kao logiÄno se nameće pitanje objektivnosti projektovanog budžeta za narednu godinu. TakoÄ‘e, projektovan je rast prihoda od 7,8 odsto, Å¡to u uslovima dvocifrene inflacije znaÄi realan pad prihoda u odnosu na 2022. godinu. Uz to i takav rast prihoda je najviÅ¡e posledica inflacije.
Dakle, opredeljeno je da se sredstva troÅ¡e na projekte koji nemaju efekte na budući rast, a to nikako ne bi smelo da se Äini. Ovakav budžet nije realan, ne može biti održiv, kreiran je na populistiÄkim principima, pa će zbog toga graÄ‘ani iduće godine osetiti najveći udar na sopstvene novÄanike, jer ne samo da će inflacija uticati na realno smanjenje zarada, nego će i dodatno zaduživanje ispostaviti raÄun svakome od nas za joÅ¡ 850 evra. Time je ova vlast svakog graÄ‘anina Srbije do danas zadužila za 2.283 evra, a svaku ÄetvoroÄlanu porodicu sa skoro 10.000 evra, Å¡to će morati da vraćaju i naÅ¡a deca i unuci.
Pitanje bez odgovora je: Da li hoćemo i želimo da se zadužujemo? To niko nas nije pitao.
Željko Lazić, predsednik Odbora za ekonomiju Nove D2SP
Leave a Reply